Agregatno stanje tvari je temeljni pojam u kemiji koji opisuje fizičko stanje u kojem se tvar nalazi, odnosno, je li tvar u čvrstom, tekućem ili plinovitom stanju. Promjene agregatnog stanja su vrlo važne jer nam pomažu razumjeti kako tvari reagiraju na promjene temperature i tlaka te kako se ponašaju u različitim uvjetima.
Jedno od ključnih pravila ili svojstava promjene agregatnog stanja jest da se one odvijaju pri određenim temperaturama i tlakovima. Na primjer, ako zagrijemo čvrstu tvar do određene temperature, ona će preći u tekuće stanje. Slično tome, ako hladimo tekuću tvar do određene temperature, ona će preći u čvrsto stanje.
Jedan od primjera promjene agregatnog stanja je smrzavanje vode. Kada voda dostigne temperaturu ispod 0 stupnjeva Celzija, ona prelazi iz tekućeg stanja u čvrsto stanje, odnosno led. Drugi primjer je isparavanje vode pri zagrijavanju. Voda prelazi iz tekućeg stanja u plinovito stanje, odnosno postaje vodena para.
Tipična pogreška koju učenici mogu napraviti je zbunjenost između pojmova topljenja i smrzavanja. Topljenje se odnosi na prijelaz iz čvrstog u tekuće stanje, dok smrzavanje znači prijelaz iz tekućeg u čvrsto stanje. Savjet za bolje razumijevanje je praktična primjena promjena agregatnog stanja u svakodnevnim aktivnostima.
Kratka pitanja za samoprovjeru:
1. Koje su tri osnovna agregatna stanja tvari?
2. Kako se naziva prijelaz iz čvrstog u tekuće stanje?
3. Kako se naziva prijelaz iz tekućeg u plinovito stanje?
Rješenja:
1. Čvrsto, tekuće, plinovito.
2. Topljenje.
3. Isparavanje.