Atomska masa
Atomska masa predstavlja prosječnu masu svih atoma elemenata određenog kemijskog elementa. Svaki atom sastoji se od jezgre koja se sastoji od protona i neutrona, oko koje kruže elektroni. Atomska masa je izražena u atomic mass unit (amu) ili u gramima po molu (mol).
Zašto je važna atomska masa? Atomska masa važna je jer nam pomaže u određivanju količine tvari, stvaranju kemijskih reakcija te u proučavanju fizikalnih, kemijskih i bioloških svojstava elemenata.
Ključna pravila i svojstva atomske mase su:
1. Atomska masa izražava se u jedinici amu.
2. Atomska masa ne predstavlja masu jednog atoma, već prosječnu masu svih izotopa tog elementa.
3. Veći broj atomskog broja znači veću atomsku masu.
4. Atomska masa je izračunata zbrajanjem broja protona i neutrona u jezgri atoma.
Primjeri:
1. Atomska masa vodika je približno 1,008 amu. Sastoji se od jednog protona i jednog elektrona.
2. Atomska masa kisika iznosi oko 16 amu. Čini ga 8 protona, 8 neutrona i 8 elektrona.
3. Atomska masa helija je otprilike 4,0026 amu. Helij ima 2 protona, 2 neutrona i 2 elektrona.
Tipične pogreške i savjeti:
Pogreška je često u nedovoljnom razumijevanju pojma atomske mase te se miješaju pojmovi broja protona i neutrona s atomskom masom. Savjet je provjeriti definiciju atomske mase te ju primijeniti u konkretnim primjerima kako bi se bolje razumjela.
Pitanja za samoprovjeru:
1. Kolika je atomska masa kisika?
2. Kako se izražava atomska masa?
3. Što predstavlja atomska masa?
Rješenja:
1. Atomska masa kisika iznosi otprilike 16 amu.
2. Atomska masa se izražava u jedinici amu.
3. Atomska masa predstavlja prosječnu masu svih atoma nekog elementa.